Hericium erinaceus, inače poznata kao Lavlja griva, je gljiva nejasnog izgleda koja raste u velikim, lukovičastim grozdovima. Ova sorta je porijeklom iz Sjeverne Amerike, Europe i Azije. Lavlja griva ima mnoštvo nadimaka, uključujući pom pom, majmunova glava i bradati jež. Njezin čupavi izgled i jarko bijelo ili krem meso čine lavlju grivu vizualno istaknutom. Mnoge domaće kuhare ova gljiva isprva privuče zbog njezina izgleda, no nakon što kušaju njezin pikantan i pomalo slatkast okus, postanu njeni predani obožavatelji. Ova vrsta gljiva ima vrlo jedinstvenu, mesnatu teksturu, a može se poslužiti u raznim jelima. Prije nego što se skuha, lavlja griva ima meku, čupavu teksturu i vrlo zemljani miris. Mislimo da je najbolji način za pripremu lavlje grive tako da se nareže na “odreske” debljine 2 cm te popirja. Kada se pirja s malom količinom maslinovog ulja ili maslaca, lavlja griva se pretvara u sočnu teksturu koja podsjeća na račiće ili jastoga. Nakon kuhanja, vlakna ove gljive vrlo su slična teksturi mesa, što ovu sortu čini izvrsnom zamjenom za meso u mnogim jelima.
Lavlja griva imaju niz zdravstvenih prednosti: ublažavanje simptoma depresije i/ili tjeskobe, pomaže u oporavku od ozljeda živčanog sustava, smanjuje rizik od srčanih bolesti, štiti od probavnih čireva, pridonosi upravljanju dijabetesom, smanjuje upale.
Lavlja griva sadrži neurotrofne čimbenike zvane hericenoni i erinacini koji mogu potaknuti čimbenike koji su bitni za rast živaca bitnih za optimalnu funkciju mozga. To bi moglo značiti da pacijenti s kognitivnim oštećenjima kao što su Alzheimerova bolest, demencija, multipla skleroza itd. mogu koristiti lavlju grivu za ponovni rast nekih živčanih vlakana u mozgu i time povećati njihovu kognitivnu funkciju.